|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Spomenik Jandri Verdeniću
U Bijelom Selu su 14. julija 2001 otkrili spomenik u čast pokojnoga filozofa, teologa, sveučilišnoga profesora, kanonika Jandre Verdenića. Bijeloselac se je rodio pred 130-imi ljeti.
|
|
|
|
|
|
|
|
Ljetos se naime svečuje 130. obljetnica rodjenja ove ličnosti, Jandre Verdenić je kot teolog i filozof zauzimao ugledno mjesto u ugarskoj inteligenciji. U povijest gradišćanskohrvatske književnosti je ušao kot istraživač najstarjega pismenoga dokumenta Gradišćanskih Hrvatov - i to "Klimpuškoga misala".
|
|
|
|
|
|
|
|
Znanstvena karijera u Beču, Juri i Pešti
Bijeloseoci su vidljivim znakom, spomenikom u sredini sela, častili jednoga iz svoje sredine, komu se je ugodala velika znanstvena karijera u Beču, Juri i Pešti.
Nadarenomu dičaku je crikva omogućila više školovanje i študij teologije. Rodjen je u seljačkoj obitelji Verdenić, čiji potomci još danas živu u Bijelom Selu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Jandre Verdenić je 1894. ljeta zaredjen za duhovnika.
Od 1902. ljeta službuje Verdenić kot profesor filozofije na bogoslovnom fakultetu u Juri, i to 7 ljet dugo. U tom času se on i pojavljuje kot autor filozofskih i teoloških djel.
Ugled dobije pred svim tim, da za filozofiju i dogmatiku, ka se je tada pisalo samo na latinskom jeziku, stvori ugarsku terminologiju.
Bio je med drugim filozof, teolog, sveučilišni profesor u Juri i Beču a napisao je nekoliko znanstvenih knjig. Jandre Verdenić je umro 1933. ljeta u Juri. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Govorio velik broj jezikov
Svagdir je Jandre Verdenića cijenjen kot izvrstan govorač i poznavalac brojnih jezikov. Uz ugarski, nimški i hrvatski pak uz stare klasične jezike latinski i grčki je Verdenić još govorio talijanski, francuski i hebrejski.
Osvidočenjem, da se gradišćanskohrvatski jezik mora približiti književnomu hrvatskomu, je Verdenić ali stao protiv one linije, ku je zastupao i Miloradić, naime da je gradišćanski jezik dost bogat. Ali zaslugu pri istraživanju gradišćanskohrvatske književnosti mu ončas nijedan nije mogao, a i danas ne more skratiti.
Ov pismeni spomenik, koga su znanstveniki zbog zapisov i na ćirilici desetljeća dugo bili držali za srpski dokumenat, je tim vrnut Gradišćanskim Hrvatom. Verdenić sam se pravoda već nije vrnuo u domaće Bijelo Selo. Umro je u februaru 1933. ljeta u Juri, kade je i pokopan.
|
|
|
|
|
|
|
|
Svistan i "velik" Hrvat
Jandre Verdenić je bio poznat kot svistan Hrvat, a zbog toga su ga u Ugarskoj imenovali "velikim Hrvatom".
Spomenik je postavljen u novo oblikovanom parku glavnoga trga u Bijelom Selu. Zvana toga je općina Bijelo Selo dala temeljno popraviti bojni spomenik, ča je stalo oko 15.000 šilingov.
|
|
|
|
|
|
|
|
