|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Šeškut - rodno selo Petra Jandriševića
Zadnji dio serije o nekadašnji hrvatski seli je posvećen selu Šeškut/Sulz, filijalki Gerersdorfa. Za Hrvate je Šeškut ne na zadnje zato važan, ar je onde rodjen Petar Jandrišević.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Selo i mineralna voda poznati jur Rimljanom
Jur Rimljani su za vrime Kristuševoga narodjenja poznali selo Šeškut i zviranjke mineralne vode.
Ime Šeškut potiče iz keltskoga jezika i stoji u vezi s vodom. Prevodjeno ime znači "slana voda".
Zbog mineralne vode "Güssinger" je selo još danas poznato.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
"Dika konskripcija" svidoču o prvi Hrvati
Hrvati su se u šestnaestom stoljeću naselili u Šeškutu. To je zabilježeno u takozvani "Dika konskripcija".
Za Šeškut ne postoji urbar. Zato povjesničari ne moru sigurno reći, ka imena su imali hrvatski doseljeniki.
Hrvatska imena se u Šeškutu još dandanas moru najti - bilo na bojnom spomeniku ili u telefonski knjiga: naprimjer su to imena Bercković, Čenčić, Globovšić ili Marinković.
I na karti Šeškutskoga hatara se najdu imena, ka glušu hrvatski - još danas se kraji zovu pod seli, ober cintor ili unter cintor.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Petar Jandrišević je bio farnik, pisac i političar
Još jedno ime se nije pozabilo: Petar Jandrišević. On se je rodio 1879. ljeta u Šeškutu.
Bio je farnik, pisac, novinar, političar, a bavio se je i s povješću Gradišćanskih Hrvatov.
Petar Jandrišević je bio i dobri prijatelj Ignaca Horvata. Skupa s Horvatom je on odgovoran za to, da su Gradišćanski Hrvati doznali o Moravski Hrvati.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Jandrišević i Horvat otkrili Moravske Hrvate
Prvi put novogorski zeleni djelači povidali svojemu farniku Ignacu Horvatu, da su čuli Hrvate pominati se u Dolnjoj Austriji, kade su bili "na ripi".
Nato se je Ignac Horvat stavio u vezu s farnikom iz Moravske, da bi već doznao o ovi Hrvati.
Petar Jandrišević nije pokopan u Šeškutu nego u Čembi, kade je bio farnik.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Njastariji ljudi još razumu hrvatski jezik
Zadnji u Šeškutu rodjeni ljudi, ki su znali hrvatski, su pomrli u sedamdeseti ljeti prošloga stoljeća.
Neki još razumu hrvatski kot naprimjer 76-ljetni tetac Hermann Jandrišević. Njegovi starji su slišili zadnjoj generaciji, ka je govorila hrvatski u Šeškutu - ali samo med sobom. S dicom se ončas ljudi već nisu pominali po hrvatsku.
Tako nije umrla samo stara generacija nego i hrvatski jezik u Šeškutu.
|
|
|
|
|
|
