|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Shodišće kod Putujuće Marije Čunovi
Čuvar hodočasne crikve u Celju, pater Schauer i organizator hrvatskoga shodišća u Celju, kanonik Krojer su čer navečer bili glavni celebranti u Čunovu, kade je sada ljetodan dugo Putujuća celjanska Marija.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Maša je bila četverojezična, a oblikovao ju je Kolo Slavuj, ki ima kotrige iz četirih držav. Po prvi put je izvan Austrije jačio Laskovićevu mašu, ku je folklorni ansambl zavježbao, kad je Putujuća Marija lani bila u Beču.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kolo Slavuj je oblikovao mašu, ku su celebrirali farnik Čunova Jozef Jančovič, prior Schauer, kanonik Krojer i Branko Kornfeind.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prik 30 ljet na putu
Putujuća celjanska Marija je dar hodočasnoga mjesta dugoljetnomu organizatoru hrvatskih shodišćev Martinu Meršiću mladjemu, prilikom 50-ljetnice skupnih shodišćev. Od onda, od 1973. ljeta je na putu.
Po Meršićevoj smrti je Augustin Blazović pojerbao kopiju milosrdnoga kipa Celjanske Marije i ju predao 1983. ljeta željezanskoj biškupije, ka sada odlučuje, u kom selu će ljetodan dugo ostati.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
dr. Ive Maasz, organizator
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Dosadašnje štacije Putujuće Marije
Po celjanskom shodišće 1973. ljeta je Putujuća Marija bila ljetodan u Velikom Borištofu. Potom je došla na Stinjake, u Pandrof, Filež, Hrvatski Cikljin, Pinkovac, Vulkaprodrštof, Čajtu, Čembu, Celindof, a 1983. ljeta u Šuševo.
Potom su joj štacije bile Nova Gora, opet Čajta, Ketelj, Uzlop, Vincjet, Stinjaki, Pandrof, Cogrštof, Hrvatski Židan, Štikapron, Frakanava, Čemba, Vulkaprodrštof, Koljnof, Trajštof, Novo Selo, Petrovo Selo, Cindrof i Filež. Priklani je Putujuća Marija došla u Hrvatski centar u Beč, a lani u Čunovo.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
