Volksgruppen ORF.at Hrvati
Željezno prognoza vrimena
uto | 26.11.2013
Sudioniki izleta u autobusu. (slika: ORF)
25.9.2011.
Ekskurzija prilikom 90 ljet Gradišća
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov i Hrvatsko kulturno društvo su čer priredili cijelodnevnu ekskurziju o povijesti nastajanja granice med Ugarskom i Austrijom i ponašanju Hrvatov u tom pitanju.
Autobusom su se sudioniki vozili iz Trajštofa u Koljnof, Filež, Petrovo Selo i Čembu. Onde su im historičari držali predavanje.

Nikola Benčić i Imre Tóth refariraju o glasovanju u Kolnjofu 16. decembra 1921. ljeta

Granica je storpv fiksirana 1924. ljeta
70 procentov Koljnofcev za Ugarsku
Ekskurziju autobusom je peljao akademik Nikola Benčić. U Koljnofu su sudioniki dočuli da je i Koljnof bio med onimi osmeri seli u kom se je 16. decembra 1921. ljeta održalo narodno glasovanje. To je bilo dva dane po glasovanju u Šopronu.

Iako je ončas Koljnof bio hrvatsko selo je 70 procentov stanovničtva glasovalo za priklučenje k Ugarskoj. A uzroki su bili u prvom redu gospodarstveni, veli Nikola Benčić. Seljaki da su nato gledali, kamo bi mogli prodati svoje produkte, a to je bio sajam u Šopronu. Zvana toga da je Austrija bila u tom vrimenu siromašnija nego Ugarska.

Filešci nisu kanili zgubiti urbarijalsku lozu
Filešci su bili prvo za onda protiv Ugarske
Po mirovni ugovori St. Germaina i Trianona je pogranična komisija pohodila sela na granici i pitala narod. Iako je granica jur bila podiljena su još bile moguće korekture. Pred mirovnim ugovorom u St. Germain-u 1919. ljeta da su bili Filešci za priključenje k Ugarskoj, veli historičar Nikola Benčić.

Ali kad su doznali rezultat glasovanja u Šopronu su minjali svoj stav. Filešcem da su naime bili obećali da ćedu podiliti Zichyevu lozu a ne urbarijalsku. A kad je komisija došla u Filež da je većina Filešcev bila za Austriju.

Spomenik u Petrovom Selu

Na njemu su imenovana ona sela ka su došla kot zadnja k Ugarskoj
Petrovo Selo došlo 1923. ljeta k Ugarskoj
Pohodili su sudioniki ekskurzije i Petrovo Selo, kade su 1933. ljeta postavili spomenik najvjernijim selam. Na njemu su na ugarskom jeziku imenovana ona sela, ka su bila od 1921. do 1923. ljeta u Austriji. To su bili Velika i Mala Narda, Gornji i Dolnji Čatar, Keresteš, Hrvatske Šice, Pornova, Plajgor i Petrovo Selo.

Pogranična komisija je odlučila, da Pornova dojde najzad k Ugarskoj i to zbog Pinke. Onde je bila velika elektrana za struju. Sambotel je argumentirao da prez elektrane ne bi imao struje. Petrovo Selo i Plajgor su kot zadnja sela 1923. ljeta opet došla k Ugarskoj, veli akademik Nikola Benčić.